samedi 30 janvier 2016

RWANDA/ Innocent BIRUKA, auteur d'un roman, Sarah fille d'Afrique.


::::::::::::::::::::::: ::::A paraître ::::::::::::::::::::::::::::::::::

Sarah fille d'Afrique

Innocent Biruka

Détails du Livre
Pages :224 pages
Genre :Roman
Paru le :A paraître
Référence :ISBN 978-2-7547-3115-7
Format :14x22,5 Broché
Mots clés :Nigeria, Niger, Guerriers du Paradis, secte islamiste, guerre, terrorisme, Afrique, femme, fille, amour, passion, désir, couple
Résumé 
« Sarah se relève, péniblement, et se redresse. Tour à tour attendrissante dans sa beauté et sa candeur, fougueuse dans sa détermination et intraitable dans son opposition, Sarah surprend les fous d’Allah qui ne savent que faire malgré leur arsenal impressionnant. Débordant d’ardeur, intelligente et volontiers mystique, Sarah refuse de se laisser faire. Elle relève la tête et fait face. » 

Élève dans un lycée au Nigeria, Sarah craint chaque jour les attaques barbares des Guerriers du Paradis. Un soir, le cauchemar se réalise et la secte islamiste prend tout l’internat en otage. D’une dignité remarquable pour son âge, la jeune femme se révolte contre le Commandant Malick, le leader. Entre haine et passion, Sarah adopte la stratégie du kiss and fight et mène à la baguette le moudjahidin en chef qui tente de conquérir son cœur.

L’auteur n’en est pas à son coup d’essai en travail de sensibilisation pour les droits humains des femmes, et a toujours fermement condamné le sort qui leur est réservé. D’une tendre plume, il nous exhorte à construire un monde plus tolérant et fraternel.

Disponibilité

Ce livre n'est pas encore publié.
Il devrait être publié le : 05.02.2016
L'Auteur : Innocent Biruka 
L’auteur n’en est pas à son coup d’essai en travail de sensibilisation pour les droits humains des femmes, et a toujours fermement condamné le sort qui leur est réservé.

vendredi 29 janvier 2016

RWANDA/ COMMUNIQUE DE PRESSE/ LE PARTI FDU-INKINGI SE PREOCCUPE DES NOUVELLES RESTRICTIONS DES DROITS DE LA PRISONNIERE POLITIQUE MADAME VICTOIRE INGABIRE UMUHOZA


FDU Rwanda
Ingabore VictoireVictoire Ingabire

COMMUNIQUE DE PRESSE
LE PARTI FDU-INKINGI SE PREOCCUPE DES NOUVELLES RESTRICTIONS  DES DROITS
DE LA PRISONNIERE POLITIQUE MADAME VICTOIRE INGABIRE UMUHOZA

Le gouvernement rwandais met les bouchées doubles pour étouffer dans sa cellule Madame Victoire INGABIRE UMUHOZA, en interdisant son droit de visite, ses activités socio-culturelles ainsi que les visites de travail de son équipe de défense. Ce 29 janvier 2016, les autorités pénitentiaires viennent d’éconduire un groupe de 5 personnes qui devaient lui rendre visite, ce qui est un signe avant-coureur d’un isolement total.
Rappelons que Madame Victoire INGABIRE UMUHOZA, après avoir subi un procès politique, fut condamnée à 8 ans de prison, peine qui fut multipliée , contre toute logique,  par deux en appel en 2013. Et, depuis lors, elle est dans une cellule isolée à la prison dite 1930 à Kigali. Depuis qu’elle dans cette prison, Madame Victoire INGABIRE UMUHOZA  a vu beaucoup de changements dans sa vie carcérale. En effet, à plusieurs reprises, son avocat a été fouillé et interdit de visite ; sa ration alimentaire a été tripatouillée , ses livres de prière et de lecture ont été réquisitionnés…
Aujourd’hui, le pouvoir vient d’annoncer davantage de restrictions de ses droits. Alors qu’elle avait droit à une visite hebdomadaire de cinq personnes parmi ses proches, le pouvoir ramène ce nombre à une seule personne sans aucune justification valable. Les autorités carcérales ont d’abord prétendu que la mesure s’appliquait à tous les prisonniers pour « alléger la charge de travail des gardiens », mais il s’est avéré que la mesure ne visait que madame Victoire Ingabire Umuhoza seule.

Les enjeux inavoués du gouvernement rwandais 

Cette mesure arrive au moment le plus crucial, car Madame Victoire INGABIRE UMUHOZA est appelée à se présenter devant ses juges à la Cour Africaine des Droits de l’Homme à Arusha en début mars, pour contester le procès politique qu’elle a subi devant les cours et tribunaux du Rwanda. Alors qu’elle doit se concerter davantage avec ses proches et son avocat, pour casser son moral , le pouvoir décide de réduire au strict minimum ses visites et son contact avec son équipe de défense.

En effet,  Madame Victoire INGABIRE UMUHOZA a besoin de se concerter avec son équipe de défense et avec ses proches , pour être prête à comparaître devant la Cour à Arusha. Si le pouvoir décide de restreindre au plus bas niveau tout contact avec l’extérieur, c’est dans le but de la priver d’une préparation adéquate de son procès imminent, en vue qu’elle ne tire pas profit de sa comparution devant la Cour Africaine des Droits de l’Homme.

Rappelons que la détention sans visites, tout comme l’isolement carcéral, est une pratique réprimée par les normes internationales depuis le XIXème siècle et considérée, aujourd’hui comme une forme de traitement inhumain. Les modalités de visite et de jouissance de droits socio-culturels de Madame Victoire INGABIRE UMUHOZA, à savoir cinq contacts par semaine et le droit à participer au culte en prison, sont un minimum légal intangible. Par ailleurs, il y a bien des prisonniers qui ont plus de faveur que ça dans le même établissement et le contraire serait une discrimination .

Le Parti FDU-Inkingi exprime sa plus grande préoccupation par le fait que le pouvoir voudrait que Madame Victoire INGABIRE UMUHOZA déprime au lieu de faire valoir ses droits à recouvrer la liberté. Elle a droit, dans l’attente de sa comparution devant la Cour d’Arusha, à une présence de ses proches mais aussi de plus de contacts libres et en temps réels avec son avocat .

Nous prions la Communauté Internationale et les Amis du Rwanda de rappeler au gouvernement rwandais le caractère irréfutable des normes minima de traitement de personnes en détention, imposées par le droit international auquel le Rwanda est parti, en vue de faire cesser toutes restrictions aux droits de Madame Victoire INGABIRE UMUHOZA prisonnière politique.

Fait à Londres le 29 janvier 2016

Justin Bahunga
Commissaire chargé des Relations extérieures aux FDU-Inkingi et Porte-parole des FDU-Inkingi.

mercredi 27 janvier 2016

RWANDA/ Umuyobozi mu bitaro bya Rwamagana yaburiwe irengero


Umuyobozi mu bitaro bya Rwamagana yaburiwe irengero

Uyu mugore yabuze ubwo yari ageze muri gare ya Nyabugogo avuye iwe I Gicumbi asubiye ku kazi i Rwamagana.
Mu kiganiro Makuruki yagiranye na Tugireyezu Eugene umugabo wa Uzamukunda Marie Claire yavuze ko yaburiwe irengerero ubwo yari ageze muri gare ya Nyabugogo avuye iwe mu murenge wa Byumba mu karere ka Gicumbi.
Umugabo w’uyu mugore avuga ko ubusanzwe umugore we yajyaga ataha kuwa gatanu ku mugoroba cyangwa kuwa gatandatu mu gitondo agasubira ku kazi ku cyumweru ku mugoroba cyangwa kuwa mbere mugitondo.
Tugireyezu yagize ati: "Ubundi umudamu wanjye yamanutse ku cyumweru ku mugoroba ateze imodoka ya saa kumi na 40 avuye hano I Byumba, yagombaga kugera Nyabugogo mu masaa kumi n’ebyiri z’umugoroba, kuko yari yavuganye n’umushoferi wo ku kazi I Rwamagana wagombaga kuza kumukura aho I Nyabugogo."
Uyu mugabo avuga ko Uzamukunda yageze I Nyabugogo ahasanga undi mukobwa bakorana mugihe bagitegereje umushoferi wari uje kubakura aho muri gare, yabwiye uwo mukobwa bari kumwe ko hari nimero yo mu kigo cy’ubwishingizi atavuze izina imuhamagaye ngo bahurire inyuma ya gare.
"Ako kanya yagiye guhura n’abo bantu, amaze guhura nabo yahise ahamagara umushoferi amubwira ko abonye lifuti(lift) ko baza guhurira I Remera, nyuma y’aho umushoferi yaramuhamagaye ntiyongera kumubona kugeza n’ubu turamuhamagara tugasanga telefoni itakiriho.
Uyu mugabo avuga ko muri iryo joro amaze kumenya ayo makuru yahise ahamagara abantu bo mu muryango we b’i Kigali ababaza ko yaba ariho ari, bamubwira ko atigeze ahagera.
Mu gitondo kuwa mbere nibwo yahise ajya i Kigali mu biro bishinzwe ubugenzacyaha (CID) kugira ngo bamufashe gushakisha bamwaka imyirondoro bamubwira ko bazamuhamagara.
Dr Muhire uyobora ibitaro bya Rwamagana nawe yabwiye Makuruki ko mu ijoro ryo ku cyumweru saa yine babonye ko umukozi wabo bamubuze bahise babwira umugabo we kugira ngo bafate icyemezo cyo gucyura imodoka yabo ndetse hanatangire igikorwa cyo gushakisha.
Dr Muhire avuga ko bahise babimenyesha Polisi i Rwamagana kugeza ubu nabo nta kintu barababwira , bakaba bagikomeje gushakisha.
Polisi yatangarije Makuruki ko icyo kibazo batarakimenya, gusa ngo bagiye kugikurikirana.
ACP Celestin Twahirwa, Umuvugizi wa Polisi y’u Rwanda avugana na Makuruki yagize ati:Nabaze mu nzego bireba nko muri CID niba akeka ko afunze , niba umuntu yarabuze hari igihe ashobora kugenda akarembera mu nzira, ashobora kugira impanuka bakamujyana kwa muganga , niba ari munzira ashobora kugira ibibazo atera bakamufata bakamutwara kuri polisi , ashobora no kuba yari afitanye ibibazo bitandukanye n’umugabo we akamucika hari byinshi byabitera, nabaze inzego zitandukanye bamufashe gushakisha."
" Hari abantu tujya dutoragura babuze muri ubwo buryo, ntabwo rero ari ikintu cyaca abantu intege nakomeze abaze muri polisi, mu bitaro barebe niba yaba ariyo.

Umugabo wa Uzamukunda Marie Claire ndetse n’ubuyobozi bw’ibitaro bya Rwamagana yakoreraga bavuga ko nta kibazo na kimwe yari afiye haba mu buzima cyangwa se ibijyanye n’akazi.

RWANDA/ LES FDU-INKINGI S’OPPOSENT FERMEMENT A LA GESTION-CONSERVATION DES ARCHIVES DU TPIR PAR LE FPR, L’UN DES ACTEURS DES CRIMES DE 1994.


FDU Rwanda


Le gouvernement du Front Patriotique rwandais persiste et intensifie la pression pour se voir confier les Archives du TPIR. Cette démarche est loin d’être anodine. Il convient de rappeler l’importance capitale des Archives du TPIR eu égard, notamment, à l’aboutissement de la mission de justice en général et, en particulier, de l’enjeu crucial ayant conduit à la création du TPIR.
Le processus judiciaire du TPIR a été institué par la résolution du Conseil de Sécurité des Nations Unies n° 955 du 08 novembre 1994. Au vu de la lettre de ladite résolution, la mission assignée au Tribunal Pénal International pour le Rwanda est double :
-                 punir les crimes internationaux ayant été perpétrés au Rwanda en 1994 ;
-                 aider le peuple rwandais à se réconcilier.

Force est de souligner qu’au-delà de l’objectif de poursuites et de répression des crimes commis au Rwanda et dans la région des Grands Lacs d’Afrique, le TPIR est d’abord et, avant tout, un cadre international où devait être passé au peigne fin l’histoire dramatique du Rwanda en vue de l’éclatement de la vérité, condition sine qua non pour une réconciliation véritable des fils et filles du Rwanda. Dans un processus aussi vital pour la nation, il est essentiel que toute la lumière soit faite sur le rôle des uns et des autres dans le drame qui s’est abattu sur le Rwanda depuis 1990 jusqu’à aboutir au génocide d’une partie de la population du pays. En tout état de cause, le Rwanda ne peut guérir de ses démons si un criminel ou un groupe criminel, ayant joué un rôle central dans le processus suicidaire du pays, reste aux commandes du pays.
Force est de rappeler que le Front Patriotique Rwandais a été de bout en bout un acteur-clé du drame rwandais. En effet, initiateur de la guerre qui a commencé le 1er octobre 1990 à partir de l‘Ouganda, le FPR est sorti victorieux de la guerre et depuis, il a en charge les destinées du Rwanda. Cependant, le rôle occupé depuis le début de la crise rwandaise place le FPR dans une position délicate de juge et partie et, de ce point de vue, le FPR ne devrait pas être dépositaire de l’héritage du TPIR, Institution ayant géré l’histoire dramatique du Rwanda. En effet, pour s’assurer l’impunité totale et pour des raisons psychologiques évidentes, le gouvernement FPR refusera toujours que toute la lumière soit faite sur l’histoire dramatique du Rwanda et, de ce point de vue, lui confier les archives du TPIR serait compromettre définitivement le processus vérité et justice essentiel pour le peuple rwandais traumatisé. La neutralité du FPR ne peut être assurée, étant au départ et à l’arrivée du drame  qui s’est abattu sur le Rwanda.
Ainsi, au-delà de ces considérations de caractère général, il se dégage deux empêchements dirimants à ce que les archives du TPIR soient confiées au gouvernement rwandais dominé par le Front Patriotique Rwandais :
1.              La protection des témoins
On sait qu’un témoin peut être protégé à sa demande, à celle de l’Accusation, de la Défense, de la Section d’aide aux victimes et aux témoins ou des juges. Ainsi, devant différentes chambres du TPIR, il y a eu plusieurs types de témoins protégés : témoins sous pseudonyme, témoins autorisés à déposer totalement ou partiellement. Dans tous les cas, le nom des témoins protégés, ainsi que toute information permettant de les identifier, est supprimé des documents publics du Tribunal afin de préserver l’anonymat des témoins protégés. Toutes ces mesures visent à ce que l’identité du témoin, qui est toujours révélée à l’accusé et à son conseil, ne soit pas divulguée au public. Au regard de ce qui précède, c’est les Nations Unies qui doivent garder les archives du TPIR, car ces archives contiennent l’identification de milliers de témoins protégés qui, si leur identité est révélée au FPR, pourraient subir de graves conséquences. Ces observateurs privilégiés du drame rwandais qui, pour une question de sécurité, ont obtenu des garanties que leur identité ne sera pas divulguée au public, sont des acteurs du processus de justice pour le Rwanda et, comme tels, ne peuvent être révélés au FPR qui n’a jamais fait preuve de neutralité dans la gestion juridictionnelle du drame rwandais.
2.              Le défaut de neutralité du gouvernement rwandais
Lors de l’administration de la preuve devant les différentes chambres du TPIR et tout au long des débats, une masse de pièces à convictions, de témoignages factuels, de témoignages de contexte et de témoignages d’experts ont abondamment établi la responsabilité de la rébellion du FPR dans le cours des événements sanglants ayant secoué le Rwanda. Des témoins experts de la défense ont, entre autres, éclairé les différentes chambres du TPIR sur les choix politiques et stratégiques du FPR ayant transformé la guerre de libération nationale en un bain de sang. Voilà pourquoi le gouvernement dominé par le FPR a tout fait pour étouffer la vérité sur le cours de la guerre et les différentes étapes l’ayant fait parvenir à la victoire politique et militaire.
Ceci étant, le gouvernement dominé par le FPR, s’il recevait les archives, il ne pourrait pas s’empêcher de tripatouiller les différents dossiers pour extirper toutes les preuves de sa responsabilité dans le drame rwandais. Par ailleurs, non content que certains anciens dignitaires du régime Habyarimana aient été acquittés par le TPIR, le gouvernement ne s’empêcherait pas de relancer les poursuites dans des dossiers clôturés. On se souvient que dans plusieurs cas, le gouvernement rwandais a organisé des manifestations-monstres pour dénoncer les acquittements et, en même temps, lancer de nouvelles accusations contre des personnes fraîchement acquittées par le TPIR.
Pour toutes ces raisons, les FDU-Inkingi recommandent fermement de refuser catégoriquement au gouvernement rwandais toutes prétentions à la gestion des archives du TPIR.
Fait à Bruxelles le 25/1/2016

Justin Bahunga
Commissaire chargé des Relations extérieures aux FDU-Inkingi et Porte-parole des FDU-Inkingi.

RWANDA/ URUBYIRUKO RWO MU RWANDA RURAGANISHWA HABI. FPR IRAHA IMYITOZO YA GISIRIKARE ABANYESHURI NGO BAZARWANE N’AMASHYAKLA YA OPOZISIYO ATAVUGA RUMWE NAYO, 25/01/2016



Fdu-Inkingi Kigali Ville

Abanyarwanda benshi ntitwari twaramenye icyo FPR igamije ariko ubu ababyeyi bafite abana batwarwa muri ibyo bihe by’ibirihuko batangiye kurira ayo kwarika bavuga ko abana babo bari kwigisha imyitozo ya gisirikare, basabwa kuba maso ngo bahangane n’abo Leta yita amashyaka ashaka kwigumura ku butegetsi, ngo kandi ababyeyi bo bababwira ko bagiye kwigishwa uburere mboneragihugu.


Aha ababyeyi bafite impungenge ko abana babo bashobora kurangazwa n’ibyo,hanyuma bagera ku ishuri ntibabashe gukurikira. Icyo umuntu yakwibaza aha ni impamvu ubwo burere mboneragihugu batabwigira mu mashuri yabo bakajya kubyigishwa n’abasirikare.

Umwe mu babyeyi twaganiriye yagize ati : « Nkanjye umwana wanjye yiga mu wa kabiri, afite imyaka cumi n’itanu ». Ngaho nimumbwire umwana ungana utyo bamaze kwinjiza mu bikorwa bya politike yo guhangana n’amashyaka ubwo murumva imbere he hameze gute? Njyee byanteye impungenge ndetse mfata umwanzuro wo kujya gusura umwana wanjye mu murenge wa Rusororo aho bakoreraga ingando. Ngezeyo nsanga abana babavuruguse mu biziba wagira ngo ni ingurube pee!! Nasabye ko bampa umwana wanjye nkamuganiriza ariko abari bashinzwe kuharinda barangaye. Ni uko ndungurukira inyuma y’ikigo ndataha. Uyu mubyeyi akaba asaba bagenzi be kugira ubushishozi bagasaba Leta ikajya ireka abana mu bihe by’ibiruhuko bakaruhuka ngo kuko ibyo yabonye baba barimo ntacyo bizabagezaho ahubwo binatuma abana bajya ku ishuri bagikumbuye ababyeyi babo, bakanagenda batishimye kandi uko kutishima gushobora kugira ingaruka ku myigire y’umwana.

FDU-INKINGI Kigali Ville, 2/01/2016

mercredi 13 janvier 2016

KIGALI/RWANDA:Umupolisi yakubise umumotari umugeri bagenzi be bafunga umuhanda.




Ibi byabereye hafi y’umuhanda udacamo imodoka (car free zone) ahagana ku isaha ya saa 
sita na cumi(12h10) mu mihanda iteganye iherereye hagati y’inyubako ya Centenary 
House na Pension Plaza. Ubwo Inyarwanda.com yahageraga yasanze hari urujya 
n’uruza rw’abantu ariko biganjemo abamotari bari baje kureba icyabaye kuri mugenzi 
wabo wari ukiryamye hasi.

Uko ababibonye babisobanura

Umusore utashatse ko dutangaza amazina ye yadutangarije uko byagenze muri aya magambo. Ati “ Nari ndi kuzamuka mbona umumotari aturutse muri uriya muhanda uzamuka ugana kuri car free zone, hanyuma ahita akata aza ashaka abagenzi. Umupolisi wari urinze umuhanda ngo hadacamo imodoka yamuje inyuma ahita amukubita umugeri moto ikigenda yikubita hasi kuri bordure y'umuhanda, aho kumwegura ahita afata moto ye arayijyana. Uko nabibonye ntabwo umumotari yari mu ikosa kuko aka gahanda yari arimo ntabwo bibujijwe ko abamotari bagacamo keretse abatwara imodoka.

Yongeyeho ati “ Nyuma yo kumukubita, abandi bagenzi be 3 bahise bahagera banga kumujyana kwa muganga, bakavuka ko imodoka  ya polisi ariyo igomba kumujyana kuko yakubiswe n’umupolisi mugenzi wabo. Uko iminota yashiraga niko abamotari benshi bakomeje kwiyongera nkuko na we ubyiboneraBakomeje kumusatira aho yahise ajya guhagarara bamusaba ko yamujyana kwa muganga.”

Aho yari ahagaze
Aho umupolisi yahise ajya guhagarara abantu bari bamwuzuyeho

Umuhanda wari ufunze
Nta modoka yahitaga

Abo hejuru
Abo hejuru muri etage  bakurikiraniraga hafi ibiri kuba

Umumotari


Bamukikije


Umupolisi

Umupolisi asaba abantu kubafasha bakageza uyu mumotari kwa muganga

bamwinjiza mu modoka
Bamwinjiza mu modoka ya polisi ngo ajyanwe kwa muganga

Umupolisi
Umupolisi wakubise umumotari

imodoka
Iyi niyo modoka yaba uwakubiswe n'umupolisi wamukubise bagiyemo

Bamuherekeje
Abamotari bamuherekeje no kwa muganga

Undi mugenzi wari uri hafi aho we yagize ati “ Nta mugenzi yari atwaye bibereye hariya abaturage twese tureba “. Tumubajije niba ari akarengane babona yagiriwe, abari bamukikije bose bahise biyamirira icyarimwe ko arenganyijwe ko ndetse umupolisi wakoze iri kosa akwiriye kubihanirwa by’intangarugero kuko asebeje Polisi yo mu muhanda muri rusange. Ahagana ku isaha ya saa saba nibwo imodoka ya polisi yaje kujyana uyu mumotari kwa muganga ndetse n’umupolisi bivugwa ko yamukubise umugeri.

Mu kiganiro inyarwanda yagiranye n’umuvugizi w'ishami rya Polisi y'u Rwanda rishyizwe umutekano wo mu muhanda, Spt. Jean Marie Vianney Ndushabandi ubwo twamubazaga uko kikibazo giteye yadutangarije ko bakigikurikirana. Twanamubajije niba gukubita utwaye ikinyabiziga biri mu bihano byemewe na Polisi y'u Rwanda, ntiyagira icyo abivugaho ahubwo ashimangira ko ibi bakibikurikirana.

Renzaho Christophe | Wednesday, 2016-01-13

inyarwanda.com






mardi 12 janvier 2016

RWANDA/ Hop. Gitarama : Abivuriza ku kigo nderabuzima cya Gitarama bavuga ko nta mbabazi zikiba kwa Muganga




Hashize igihe kitari gito, abagana ikigo nderabuzima cya Gitarama giherereye mu murenge wa Shyogwe bijujutira uburyo bakirwa muri iki kigo nderabuzima.Hari abavuga ko hari ubwo bamara hafi icyumweru cyose basiragira kugira ngo bavurwe, ariko bagasubira iwabo badapimwe cyangwa se ngo bahabwe igisubizo kibanogeye.
Bamwe mu barwayi bahitamo kuryama mu busitani bategereje guhabwa serivisi (Foto Muhizi E)
Bamwe mu barwayi twasanze kuri icyo kigo batashatse ko amazina yabo atangazwa, bavuze ko serivisi bahabwa zitanoze na gato, ndetse ngo by’umwihariko mu minsi mikuru baje kwivuza bakarara muri iki kigo badafite n’ubitaho.
Ngo bwarakeye abaforomo bababwira ko umubare w’abagomba kubitaho udahagije, babasaba gusubirayo bakazagaruka abaforomo n’abaforomokazi bahagije babonetse.
Dusabeyezu Marie Goreth, Umuyobozi w’ikigo nderabuzima cya Gitarama, avuga ko kudaha abarwayi serivisi nziza bifuza, bidaterwa n’ubushake buke bw’abaforomo, ahubwo ko bituruka ku mubare munini w’abarwayi ba Malariya muri iki gihe, noneho ubwiyongere bwabo bugatuma serivisi bifuza itabageraho ku buryo bwiza.
Gusa uyu mukozi avuga ko bandikiye Minisiteri y’ubuzima kugira ngo ibahe abandi bakozi ndetse inabahe uburenganzira bwo gutanga inzitiramibu ziteye umuti, iyi Minisiteri ikaba imaze kubaha abaforomo babiri, ariko ntibahe amabwiriza abemera guha abaturage inzitiramibu.
Yagize ati:«Indwara ya Malariya wagira ngo ni icyorezo muri iyi minsi, kuko umubare w’abarwayi wikubye inshuro nyinshi ku buryo kubakira icya rimwe birenze ubushobozi dufite.»
Mu nkuru dukesha imvaho nshya ni uko ngo abakozi bose b’iki kigo nderabuzima 20, muri bo abaforomo ni umunani n’umubyaza umwe, uyu mubare umuyobozi w’ikigo nderabuzima cya Gitarama akaba avuga ko udahagije ugereranyije n’abarwayi baza kuhivuriza.
Src imvaho

vendredi 8 janvier 2016

RWANDA/ Ubuhamya ku bwicanyi bwa FPR: Musaza wa Cécile Kayirebwa nawe yishwe na FPR


Ajoutée le 27 juil. 2015
Radio Inyabutatu

Ubuhamya ku bwicanyi bwa FPR: Musaza wa Cécile Kayirebwa nawe yishwe na FPR

RWANDA/ BRUXELLES: Kuba Intore y’ikigarasha ntibyoroshye/Dr Emmanuel Mwiseneza



Umunyarwanda


Muti byagenze gute ? Hari ku wa Gatandatu ushize, umuntu aba arambwiye ati ubwo uri i Buruseli kandi ukaba ukunda igisope ngwino tujye kureba igisope cyabereye mu kabari kitwa kwa X. Ubwo yambwiraga izina ry’ako kabari numvise nsanzwe ndyumva, ndetse nkumva nk’ahantu hanywera Intore zishyigikiye Leta ya FPR. Ubwo ariko naravuze nti ubwo ari akabari nta wasi reka tugende.
Ubwo tukihagera twasanze De Gaule yashyuhije natwe twinjira muri ambiance sinakubwira. Ngitera amaso muri assemblée mbona harimo abantu benshi nzi higanjemo Intore, ariko zinywera ikirahure cyazo nta nkomyi.
Ubwo bidatinze umuntu umwe aba aranyegereye ati ye, ati nawe unywera hano ? Nti wowe se ko uhanywera ? Ati sha ati ni ukwitonda rero ati aha turi minoritaires ! Siniriwe mubaza icyo ashatse kuvuga kuko nagiketse. Ubwo undi muntu wari wamwumvise ku ruhande aba araje ati oya arakubeshye, ati nti turi minoritaires ati ahubwo abaH bose banywera hano bigize Imfura ! Ubwo ntitwabitindaho turakomeza twikurikirira igisope.
Bidatinze gato, De Gaule aba akubisemo indirimbo yitwa « Twararutashye », mbona sale iratuje cyane, ambiance isa nigabanutse, ndetse nkaho wagirango hari benshi batiyumvise muri iyo ndirimbo ! Ayirangije, abantu batarenze nka batanu batanga amashyi (applaudissements), mu gihe izindi zose yazirangizaga akabona amashyi y’urufaya. Ubwo mba nkomye agatima kuri bimwe umuntu wa kabiri yambwiye nkinjira. Ubwo ikirori kirakomeza.
Ya byendagusetsa navugaga rero iba iratangiye. Imwe muri za ntore bamwe bise ibigarasha (abayobotse vuba barahoze ari intagondwa cg interas) yitwa C. iba iraje iri très agressif iti wowe uri haduyi ! Ubwo nanjye nti haduyi ni ukuvuga iki, atari uko nyobewe signification y’iryo jambo ari uko nshaka kumva ikimutera kubinyita . Arakomeza ati none se nturi muri FDU ? Nti ese ni ibyo mwita kuba haduyi ? Arakomeza aridoga, ariko abo yasaga nushaka gushimisha bamureba bisekera bamwe bamwogeza ngo akomeze anyendereze. Uko yakomezaga abona mes nerfs ziracyari solides, noneho ashaka argument massue : aba arateruye ati « ubundi abakiga ntacyo twapfaga n’abatutsi ni abanyenduga baduteranije ! Ubwo noneho numvise ibyo kurakara bishize ndisekera.
Ubwo nyuma nari ngiye ku muha rendez-vous mu kandi kabari kavugwa kunywerwamo n’Intore gusa kaho i Matonge (A) ngo azabone uko aguma kwihakirizwa, ni uko umuntu umwe arambwira ati yewe ati wita igihe, ati uyu naha ni uko bamubabariye ati ubundi afite interdiction yo kwegera ahantu hose hari Abatutsi kubera imanza aregwamo na za association z’abacikacumu nka Ibuka. Nti ese ni uko bimeze, nti noneho numvise impamvu yanyibandagaho buriya yiguraga !
Nguko rero uko Intore z’ibigarasha zibayeho guhora zigura ngo zirebe ko zakwemerwa bityo zigahora ziyenza ku bantu bari muri opposition ngo zikunde zerekane ko zayobotse neza.
Nzifurije amahirwe masa !
Dr Emmanuel Mwiseneza

jeudi 7 janvier 2016

RWANDA/ Ubuhamya buvuye mu Rwanda : Ntabwo abaturage bigeze basaba Prezida Kagame kwongera kubategeka


Ubuhamya butanzwe na Théophile Ntirutwa uhagarariye ishyaka FDU Inkingi mu mugi wa Kigali, Gaspard Harerimana, uri mu burasirazuba, na Muhire uri mu majyaruguru. Baravuga ko abaturage bashyizwe ku gahato ngo basinye ko itegeko nshinga rihinduka, kandi no gutora ni ko byagenze. Abatoye "Oya" bakamenyekana, ubu barimo baranyerezwa n'inzego zishinzwe umutekano.

Ntabwo abaturage bigeze basaba Prezida Kagame kwongera kubategeka


Radio INKINGI


samedi 2 janvier 2016

FRANCE/ ROUEN: Funérailles de Patrick HAKIZA NGABONZIZA, fils de Jean de Dieu NGABONZIZA


La famille NGABONZIZA
a la profonde douleur de faire part aux amis et aux connaissances  le décès de son fils Patrick Hakiza Ngabonziza survenu le 23 décembre 2015 à 15H00.

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Images intégrées 1




RWANDA: Ubutumwa bwa Victoire Ingabire ku banyarwanda : umwaka mushya muhire wa 2016

FDU Rwanda


This is default featured post 2 titleBanyarwanda, Banyarwandakazi, Bavandimwe,

Muli iki gihe turangiza umwaka wa 2015, mu izina ryanjye no mu izina ry’ishyaka nkuriye ali ryo FDU- Inkingi y’amahoro, ubusabane mu banyarwanda na demokarasi, nishimiye kubaramutsa no kubifuliza amahoro n’amahirwe  mu mwaka mushya wa 2016.   Muzagire ubuzima buzira umuze, muhinge mweze, muryame musinzire nta ntugunda, mwidagadure nta nkomyi, ari umuto ari umukuru yubahwe kubera ubumuntu bwe nuko ari ishusho y’Imana.   

Aho mbohewe muli gereza ya Kigali, hamwe na begenzi banjye baharanira demokarasi n’umbwiyunge nyakuri mu byanyarwanda,  ntabwo mpwema kubatekereza, gutekereza icyakorwa kugirango abanyarwanda tureke kuba ba ruvumwa barangwa ko kwicana dupfa ubutegetsi, kwitwa ba gashozantambara mu karere dutuyemo. 

Mfite icyizere ko tuzagera igihe buri munyarwanda avuga ataniganwa ijambo, n’iyo yaba avuga ibitandukanye n’ibyo ubutegetsi buvuga, aho yumva ko ikimuha agaciro ali ibikorwa bye byiza n’icyo ashoboye gukora, atari ukugira ingufu zo gucecekesha abandi akoresheje ubwoko cyangwa akarere avukamo, cyangwa umwanya afite, umuryango avukamo cyangwa ubukire afite. Umwicanyi akitwa umwicanyi, umuntu mwiza akaba umuntu mwiza tutabanje kureba ubwoko aturukamo, agahinda ka buli wese kakumvikana, kagahabwa agaciro tutarebye ubwoko cyangwa umuryango umuntu avukamo.  Ubutabera bukarengera buli wese nta kurobanura.

Ikimpa icyizere ko bizashoboka, ni uko nemera ubushobozi, umurava n’impano nyinshi Imana yaduhaye. Kandi nzi neza ko abanyarwanda benshi bashaka amahoro n’ubusabane hagati yabo no hagati y’abaturanyi babo; ko nta shiti abenshi bafite uwo mugambi, babishatse batsinda abake babi babangangamiye inyungu za buli munyarwanda. Dukoreye hamwe, abahutu beza, abatutsi beza n’abatwa beza , tugakoresha impano nyinshi Imana yaduhaye ntacyo tutashobora; Dufite abantu beza benshi mu bwoko bwose, dufite kandi abantu babi mu bwoko bwose, dufite amahirwe ko ali bake. Ariko nk’ukwo Martin Luther King yabivuze n’abandi “ ikica ibintu ntabwo ali ibikorwa by’abantu bake babi, ahubwo ni ukubera ko abantu benshi beza barebera abagira nabi ”.

Banyarwanda banyarwandakazi bavandimwe ,

Hashize iminsi mike muvuye muli Referendum yateguwe n’ishyaka FPR Inkotanyi kugirango bakuremo imbogamizi zabuza Nyakubahwa Prezida Paul Kagame kuyobora igihugu kugeza igihe ashakiye cyangwa ishyaka FPR rishakiye. Uko byagenze bibara umupfu, kuko muzi kundusha uko byabagendekeye kugirango mwemere uwo umushinga mwashyikirijwe na FPR.  Ariko, ntimucike intege kuko tuzi neza ko atari ubwa mbere haba mu Rwanda cyangwa ahandi, ishyaka cyangwa abategetsi bashaka kwikubira ubutegetsi bibaho;  icyakunze kugaragara ni uko bishira bigahinduka. Icyo mw’ishyaka ryacu duharanira ni uko byahinduka nta maraso amenetse nkuko bikunze kuba mu Rwanda kuva igihe cy’Ubwami kugeza aya magingo. Ukuri , turi kumwe n’Imana , dukorera twese hamwe, ntawe uzaduhagarika.

Tuzi neza ko imwe mu mpamvu zatanzwe zo guhindura itegeko nshinga byaba ari ukubera ibyiza Nyakubahwa Prezida yagejejeje ku banyarwanda. Nta gushindikanya ko hari abantu bake koko Leta yagejeje kuli byinshi, bakaba banasanga guhindura ubutegetsi bukava mu nzara za FPR byaba ari ukububikira amasahani yabo.  Ariko munazi ko abenshi ari abapunguza umukandara buli munsi.

Nyakubahwa Prezida Kagame yabwiye abanyarwanda ko abahaye “cadeau” ya Noheli yuko atavuze oya ku byo bamusabye byo kongera kwiyamamaza, simusabye ngo amfungure, jyewe mwisabiye ko kuri ubu bunani, yaha “cadeau”  abaturarwanda ibikurikira, kandi arabishoboye, akaba ali nacyo bavuga ko bamukundira .

1.       Ubutabera: Nibugere kuli bose cyane cyane abatishoboye, n’abakene. 

Birazwi ko ibiciro by'amagarama yo gutanga ikirego  m'urukiko byikubye inshuro 10 , abanyarwanda 36% bifuzaga gutanga ikirego ntibashobore kubikora nkuko  Rapport ya Transparency Rwanda ibivuga.

2.    Ubuvuzi:  abaturage nibareke kwicwa urubozo kubera mutuel.

Abategetsi nibareke guhohotera abatishoboye, batakigira urwara rwo kwishima; barakubitwa, bamwe kugeza igihe baviriyemo umwuka, barafungirwa mubiro by'uturere, barabuzwa kurema isoko cyangwa bagahatirwa kugurisha utwabo kugirango batange mutuel.

Ikindi kandi Leta niyishyure ibitaro bitagishobora gufasha abaturage kubera ko Leta itabishyuye  amafaranga ya mutuel, hamwe akaba agera kuri 55 million.

3.       Uburezi. agaciro k’inyigisho nikazamurwe kandi umwana w’umukene arangize amashuli.
Abayobozi banyuranye mu gihugu cyacu bemera ko abanyeshuri basohoka muri kaminuza zo mu Rwanda nta bumenyi buhagije baba bafite bwatuma bashobora kwiga imishinga minini nko mu by’amashanyarazi, ubuhinzi na za mines. Ibi ko aribyo bituma Leta ikoresha abanyamahanga batwara amafaranga menshi igihugu. Agaciro n’ishema ryacu bizava he?

Leta niyerekane uko izarangiza ikibazo cy’abana benshi bava mu mashuri kubera ubukene buri kugenda bwiyongera mu miryango imwe nimwe nk’uko byagaragajwe n’imwe mu miryango ifasha leta gukora igenamigambi na statistiques.

4.    Ubushomeri bw’abasore n’inkumi. Nihajyeho gahunda ihamye yo gukemura icyo kibazo cy’ubushomeri bw’urubyiruko.

Imibare yerekana ko 42% babasore n’inkumi ari abashomeri cyangwa bakora imirimo itagira aho ihuriye n’ibyo bize. Urugero n’abasore barangije kaminuza icyiciro cya kabili  bikorera amakara kugirango babone icyo kurarira.

5.    Ubuhinzi: Leta nikureho urujijo kandi ihagarike ibikorwa bikenesha abaturage.

Abahinzi barinubira ko umusaruro w'ibigoli na karoti udafite isoko, nyamara ministeri y’ubucuruzi ikavuga ko igura ibigori hanze kubera ko bidahagije mu Rwanda. Abaturage nibamenye ukuli.

Ikindi abahinzi b’imyumbati, urutoki baravuga ko imbuto z’indobanure bahawe zirwaye bikaba byarateye uburwayi bwa kabore na kirabiranya. Ubukene ni bwose. Muli ubwo bukene mutuel izava he? Amafaranga y’amashuli azava he? Abafata inguzanyo muri za banki ntibazashobora kwishyura, ifaranga rizava he ryo kugura icyo barya kubera ko babujijwe guhinga ibyo leta idashaka?

6.    Ubukungu

i. Leta niyongere umushahara w’abakozi.

Ishyirahamwe rya za “syndicats” z'abakozi mu Rwanda ryatangaje ko 62% ry'abakozi bahembwa 50.000frw. Kubera ko ibiciro ku masoko bizamuka buri munsi kandi babazwa byinshi, nka minerval y’umwana umwe ntabwo iri hasi ya 65.000Frw, ntibagishobora no kugura ibiryo bihagije. Biragaragara ko ntakubaza umusaruro umuntu wa buraye uba muke.

ii.    Guhahirana: leta nifashe vuba na bwangu abaturage bo mu majyepfo n’amajyaruguru guhahirana

Umuhanda uhuza akarere k'amajyaruguru – uburengerazuba – amajyepfo, ugatuma haba ubuhahirane hagati ya Vunga – Ngororero – Ruhango, ntugikoreshwa kubera ko ikiraro cyo kumugezi wa Rubagabaga cyacitse ubu hashize imyaka irenga ibiri. Abaturage bahora batabaza kuko abenshi bari bafite amamodoka b’abacuruzi, ubucuruzi bwarahagaze n’ibiciro bikomeje kwiyongera kuko baca inzira ndende.

iii.  Abakozi badahembwa

Hafi mu gihugu hose haravugwa ba rwiyemezamirimo bapatanye kubaka ibyumba by'amashuri ya “9 years’ basis school” hashize imyaka irenga itatu leta itabishyura, nabo ntibishyure abo bakoresha. Ibi bikaba byarakenesheje abaturage. Nyakubahwa Prezida Kagame natabare aba baturage.

iv.  Amashanyarazi:  Gufasha abacuruzi bato kubona amashanyarazi buli gihe.

Vision 2020 harimo ko abanyarwanda bazaba bafite amazi 100%. Ubu ngubu 20% nibo bonyine bayafite. Abayafite nabo ahora acikagurika kuburyo bitangiye gukenesha abacuruzi baciriritse, ibicuruzwa byabo byangizwa nicikagurika ry'amashanyarazi. Leta nitabare.

v.    Ruswa: Leta niyishyuze ibikomerezwa birigisa akayabo k’amafaranga yagombaga kujya muli “services” zifasha abaturage.

Urebye imibare itangazwa n'umugenzuzi w'imari ya leta usanga amafaranga anyerezwa mu isanduku ya leta agenda yiyongera uko umwaka utashye: 2011-2012 hanyerejwe miliyoni 800 ; 2012-2013 hanyerejwe miriyari imwe ; 2013-2014 hanyerejwe miriyari imwe na miliyoni 500. Ikibazo abanyarwanda dufite kugeza ubu,  usanga abafatwa ari abatwaye atarenze na miliyoni, ibihangange ntawe ubikoraho.

Abaturage hirya no hino mu gihugu bavuga ko ntawe baha inka adatanze nibura 5000frw. Umuvunyi mukuru aherutse gutangaza ko 50% y'amafaranga agenewe gushyirwa mu mushinga yo gufasha abakene ajya mu mifuka y'abayobozi.

Nyakubahwa Prezida wa Republika ufite inzego nyinshi zikulikirana cyangwa zagombye gukulikirana ibi bintu, ufite kandi ubushobozi bwo kubikora, ndizera ko muzashobora kurangiza cyangwa kuzaba muli hafi kurangiza ibi bibazo by’abaturage.

Banyarwanda , banyarwandakazi, basangirangendo mu guharanira demokarasi n’ubwiyunge , n’igihugu kigendera ku mategeko, nongeye kubifuriza umwaka mushya muhire.

Dufatanye kandi gushimira Imana, tunayisaba kuturinda ikibi cyose aho cyaturuka aho ari ho hose.  Turi kumwe nayo ninde waduhangara? 

Murakarama.


Victoire Ingabire Uluhoza
Prezidente wa FDU-Inkingi

Kigali 31 Ukuboza  2015